Da li je alkohol jedina legalna droga u Srbiji?

Kada znate da se u našoj zemlji godišnje registruje oko 200.000 alkoholičara, jasno je zašto mnogi kažu da je alkohol jedina legalna droga u Srbiji. Istina je, međutim, još bolnija. Naime, broj ljudi koji štetno ili po zavisničkom obrascu konzumiraju alkohol, značajno je veći, a broj osoba koje direktno ili indirektno trpe posledice koje alkoholičar prouzrokuje, može se pomnožiti sa najmanje tri!

Posebno zabrinjava činjenica da idoli mladih, sportisti, jesu glavni promoteri alkohola i kladionica. Tako se mladi navode na pomisao da se može trenirati, piti i biti vrhunski sportista. Šalje im se poruka da nema proslave i zabave bez alkohola, da se svaka pobeda mora „zaliti“.

Duboko inkorporiran u tradiciju, konzumiranje alkohola deo je identiteta prosečnog Srbina, a sinonim za dobrog domaćina ponuditi gosta „domaćom“ rakijom.

„Ne iznenađuje, ali zabrinjava, činjenica da svaka druga mlada osoba već od petog razreda, povremeno pije alkohol, 20 odsto se povremeno opija, a sedam redovno pije”, navodi psihoterapeutkinja Mirjana Martić Pantić, pozivajući se na podatke Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“.

Ne postoji bezbedna količina alkohola kada je reč o mladoj osoba u psihofizičkom razvoju. U tom smislu nema organa, niti ćelije čiji rad na ovaj ili onaj način nije narušen. Posebno ističem dečiji mozak. Do 25. naš mozak se još uvek razvija, a kritičko mišljenje od 17, 18. godine. Mlad mozak nije u stanju da se ponaša kao centrala, odnosno kontrolor, regulator, anticipator ponašanja u tom uzrastu. Iz tog razloga mladi su skloni nepromišljenom, impulsivnom ponašanju i odlukama koje ih mogu koštati čak i života”, navodi naša sagovornica koja svakodnevno u okviru Dnevne bolnice za alkoholizam susreće pacijente različitih starosnih dobi.

„Bitno je istaći da je nulta tolerancija za konzumiranje alkohola pre 18. godine. U našoj bolnici susretali smo se i sa 14-godišnjim pacijentima. Najčešće  su u okviru naše Hitne službe, zbrinjavani oko Nove godine i proslava mature. Mladi su u većem riziku da pod dejstvom alkohola naprave brojne nepromišljenosti: nebezbedni seksualni odnosi, vožnja pod dejstvom alkohola, saobraćajne nesreće, veća stopa samoubistava, tuče, krađe, a lakše će probati i neke druge psiho-aktivne supstance – amfetamine, marihuanu, pa i kokain”, navodi ona i podseća na slučaj iz februara ove godine kada je zabeležen incident u jednom klubu kada je 12 dece mlađe od 15 godina doživelo akutno trovanje alkoholom u formi teške intoksikacije.

„Poslednjih godina zapaža se jedan specifičan stil pijenja alkohola: „BINDŽ DRINKING“, kada  u kratkom vremenskom periodu mladi popiju veliku količinu alkohola. Razlozi koje navode su različiti – od toga da žele da se zabave, hoće da se osećaju bitnim, do toga da žele da utole patnju zbog raskida veze, odbijanja i slično”, ističe Martić Pantić.

Iako stručnjaci iz Dnevne bolnice kao i celokupan kolektiv Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti nastoje da nastupaju proaktivno održavajući brojne radionice tokom cele godine sve češće se susreću sa još jednim fenomenom, a to je nedostatak samopoštovanja kod mladih.

„Ne plašimo ih. Slušamo i ohrabrujemo da se samopoštuju, a to isključuje konzumiranje bilo čega što će ih kompromitovati kao osobe. Apelujemo da se ne povode i rukovode psihologijom stada, da budu svoji, posebni, brend sami po sebi”, kaže ona.

Poseban akcenat stavlja se na roditelje koji se ne nalaze u zavidnom položaju modernog roditeljstva.

„Dete treba osluškivati i pratiti njegov razvitak, prepoznati kapacitete, potrebe i mane, poštovati njegovu osobenost i ne insistirati na provlačenju kroz kalup naših vrednosti, zamisli i očekivanja. Naše dete je svoja ličnost. Potrebno je pomoći mu da stekne poverenje i sigurnost u odrasle, da im mi, roditelji svojim trezvenjačkim načinom života budemo primer, da sa njima o svemu razgovaramo, da nema porodičnih tajni i tabu tema. Kada se desi da dete proba alkohol, popije, napije se, potrebno je da razgovaramo o tome šta je to za njega predstavljalo, kao se osećalo… Ako takvo ponašanje postane učestalo, moraju se dogovoriti neka pravila, granice, a ako i pored toga dete nastavi, obratiti se za pomoć”, savetuje naša sagovornica i ističe još jednu važnu promenu, a to je da mladi danas bez obzira na pol konzumiraju alkohol.

Podelite:

Još tekstova

Kako zavisnosti utiču na san?

U našem narodu često možete čuti izraz „zamenio dan za noć“. On se najčešće koristi kada želimo da kažemo da neko ima nezdrave životne navike, a ponekad i kada sumnjamo da osoba tokom noćnih sati poseže za alkoholom ili psiho-aktivnim supstancama.

Zbog čega mladi sve više koriste sedative?

Prema rezultatima istraživanja Univerziteta Rutgers, adolescenti u SAD su tri puta više upotrebljavali sedative 2019. godine nego što je to bio slučaj 2001. godine. Činjenica da je ovo istraživanje objavljeno tek 2025. godine ukazuje na to da je ovaj broj danas vrlo verovatno porastao, a upotreba sedativa takođe se sve više povezuje sa konzumacijom psiho-aktivnih supstanci i drugim oblicima zavisnosti.

Pošaljite nam poruku