Izloženost finim česticama (PM 2.5) koje se emituju iz termoelektrana na ugalj je povezana sa više nego dvostruko većim rizikom od smrtnosti u odnosu na PM 2.5 iz drugih izvora. Ovo su rezultati nove studije koju su sproveli Univerzitet Džordž Mejson, Univerzitet Teksasa u Ostinu i Harvard T.H. Chan škola javnog zdravlja.
U okviru studije istraživači su koristili podatke o emisijama iz 480 elektrana na ugalj u SAD između 1999. i 2020. godine, na osnovu kojih su modelirali rasprostranjenost zagađenja PM 2.5 česticama od uglja u atmosferi. Ovaj model proizvodi godišnja oblasti izloženosti PM 2.5 od uglja za svaku elektranu. Zatim su pregledali medicinsku evidenciju od 1999. do 2016. godine, koja predstavlja zdravstveno stanje Amerikanaca starijih od 65 godina. Povezivanjem izloženosti sa medicinskom evidencijom, uključujući i podatke gde su osobe živele i kada su preminule, istraživači su mogli da razumeju izloženost pojedinaca PM 2.5 od uglja i izračunaju uticaj koji su one imale na njihovo zdravlje.
Otkrili su da je širom SAD 1999. godine prosečan nivo PM 2.5 od uglja bio 2.34 mikrograma po kubnom metru vazduha (mg/m3). Ovaj nivo se značajno smanjio do 2020. godine, na 0,07 mg/m3. Istraživači su izračunali da prosečno povećanje od jednog mg/m3 godišnjeg PM2.5 od uglja dovodi do veće smrtnosti od 1,12%, što predstavlja rizik 2.1 puta veći od rizika koje nose PM 2.5 iz bilo kog drugog izvora. Takođe su otkrili da se 460.000 smrtnih slučajeva može pripisati PM 2.5 od uglja.
Većina prethodnih studija pretpostavljala je da PM 2.5 od uglja imaju istu toksičnost kao i PM 2.5 iz drugih izvora, ali ispostavilo se da su čestice nastale od sagorevanja uglja mnogo štetnije nego što smo mislili. Ovi nalazi mogu pomoći kreatorima politika i regulatorima da identifikuju isplativa rešenja za postizanje čistog vazduha, na primer, zahtevanjem kontrole emisija ili podsticanjem prelaska na obnovljive izvore energije.
Osim što je pokazala koliko je štetno zagađenje od uglja, studija donosi i dobre vesti, smrtnost od uglja bila je najveća 1999. godine, ali je do 2020. smanjena za oko 95%, pošto su elektrane na ugalj instalirale filtere ili su se zatvorile.