Koliko god da se radujemo praznicima, porodičnim okupljanjima, razmeni darova i odmoru od uobičajenih radnih aktivnosti, neretko se dešava da se nakon prazničnog perioda osećamo iscrpljeno.
„Osećanje stresa i umora ne uzrokuju samo negativna iskustva, već i pozitivni, željeni događaji ukoliko oni dovode do promene rutine koja nam obezbeđuje osećanje sigurnosti i predvidivosti“, objšnjava naša sagovornica, Mina Šoljaga, doktor psiholoških nauka i sistemski porodični psihoterapeut.
„Tokom prazničnog perioda, konzumerizam kao pojava se povećava, a posledice preteranog potrošačkog ponašanja često dovode do finansijskih poteškoća. U iščekivanju narednih primanja, mnogi januar doživljavaju kao najduži mesec u godini. Ovaj finansijski stres, zajedno sa prazničnom histerijom i prevelikim gužvama doprinosi ekscitaciji nervnog sistema kao i iscrpljenosti nakon praznika”, dodaje ona.
Bez obzira na to što stres nakon praznika nije novi fenomen, današnji ubrzani tempo života, zajedno sa potrošačkim pritiskom i idiličnim slikama praznične atmosfere na društvenim mrežama, može dovesti do izrazito viskokih očekivanja, nezadovoljstva i iscrpljenosti.
„Kako bismo izbegli anksioznost tokom praznika kao i nakon prazničnog perioda, ključ je u umerenosti, odnosno ravnoteži između zadovoljstva i obaveza“, naglašava Mina Šoljaga.
Obraćajući se roditeljima, Mina dodaje da: „deci treba ostaviti prostora za odmor i igru, ali i doživljaj dosade koja ih može podstaći na neku kreativnu aktivnost. Školski raspust takođe pruža priliku da se povežemo sa svojom decom, članovima porodice i prijateljima, a to je ono što jača osećaj zajedništva i opšteg blagostanja”, dodaje ona.
Roditeljima poteškoće često iniciraju i finansijski izdaci koji nastaju kada deci želimo da ispunimo sve praznične želje.
„Dobra vest je da deca osećanje zadovoljstva, prihvaćenosti i uvaženosti, na bazi kojih se temelji njihovo mentalno zdravlje, izgrađuju na osnovu interakcije sa roditeljima i vremena koje provode sa njima. Kada odrastu, ne sećaju se poklona koji su im roditelji priuštili, već kvalitetnog vremena koje su proveli zajedno“, ohrabruje naša sagovornica.
Kako onda ne ponoviti sopstvene greške kada se približi sledeći praznični period?
„Korisno je unapred pripremiti listu prioriteta, na osnovu toga šta nam je zaista potrebno i važno. Na taj način, takođe, možemo izbeći prekomerne finansijske izdatke. Praznično dekorisanje doma takođe ne mora biti izvor stresa. U njemu mogu učestvovati svi ukućani, a jelka ne mora biti okićena prema određenim standardima kako bi osvanula na društvenim mrežama“, savetuje Mina.
„Za vreme praznika, decu treba uključiti u dekorisanje doma, pripremanje porodične trpeze i pakovanje poklona. Na ovaj način, sa njima se stvaraju uspomene koje prevazilaze sva materijalna dobra i koje ih pripremaju za sreću i zadovoljstvo u budućnosti“, zaključuje naša sagovornica.
Konačno, možda je najbolje da se rukovodimo i dobro poznatom rečenicom čuvenog Duška Radovića: „Pre nego što krenete da tražite sreću, proverite – možda ste već srećni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi ne umeju da je vide.“