Da li ste znali da uvođenje rutine može biti ključni alat u procesu lečenja bolesti zavisnosti? Razlog je baš to što rutina pomaže u u obnavljanju strukture i stabilnosti u životu osobe koja se oporavlja, a nakon članka koji je na ovu temu nedavno objavio Vašington Post, interesovanje za nju itekako je poraslo.
„Jedan od glavnih izazova kada reč o bolestima zavisnosti jeste nestabilnost koju često prate haotične i impulsivne odluke. U ovima slučajevima, rutine mogu pomoći u vraćanju reda i predvidljivosti, što stvara sigurnost i umanjuje stres“, objašnjava naša sagovornica, Višnja Divild Žeželj, dečji psihoterapeut.
„Dan koji je struktuiran uključuje vreme za obaveze, terapiju, obrok, fizičku aktivnost i odmor te se smanjuje neorganizovano i slobodno vreme koje bi moglo dovesti do iskušenja i mogućnosti za povratak starim navikama. Razumevanjem da svaki deo dana ima svoju svrhu, možemo ostati angažovani i fokusirani“, naglašava ona.
Kroz rutine možemo se posvetiti zdravim navikama koje jačaju fizičko i mentalno zdravlje, kao što su redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, kvalitetan san, ali i aktivnosti koje ne samo da pomažu u oporavku tela, već smanjuju i simptome stresa, depresije i anksioznosti, koji su često povezani sa zavisnošću.
„Osećaj napretka i postignuća, čak i kroz male korake, može biti veoma motivišući. U celini, rutine ne samo da pomažu u obnavljanju fizičkog zdravlja i stabilnosti, već pružaju i psihološku podršku tokom procesa lečenja, pomažući osobi da se usmeri ka pozitivnim promenama i dugoročnom oporavku“, dodaje naša sagovornica.
Rutine su kao pojam poznate svakom roditelju, budući da stručnjaci od najmlađih dana savetuju rutinu kao ključno pravilo u odgoju deteta.
„Za najmlađe, rutina pruža osećaj sigurnosti i stabilnosti, jer im omogućava da znaju šta mogu da očekuju tokom dana. Ovo stvara predvidljivost koja pomaže deci da se osećaju sigurno“, objašnjava Divild Žeželj.
„Takođe, rutina podržava razvoj samostalnosti i odgovornosti, jer deca, kroz ponavljanje aktivnosti, uče veštine kao što su oblačenje, jelo, održavanje lične higijene i obavljanje drugih svakodnevnih zadataka. U ranom razvoju, rutina pomaže i u usklađivanju bioloških ritmova, kao što su ciklusi spavanja, jela i drugih aktivnosti, što poboljšava fizičko zdravlje i energiju deteta“, dodaje Višnja.
Osim toga, rutine mogu poboljšati koncentraciju, socijalne veštine i sposobnost rešavanja problema, jer decu uče šta se od njih očekuje u određenim situacijama. Za roditelje, rutine omogućavaju efikasnije upravljanje vremenom i smanjuju stres, što pozitivno utiče na celokupnu porodicu i odnose unutar nje.
„Uvođenje rutine zahteva postepeni pristup, doslednost i fleksibilnost. Pre nego što se rutina uvede, neophodno je definisati šta želimo da postignemo, koje ciljeve želimo da ostvarimo. Jasno postavljeni ciljevi čine proces lakšim i motivišu nas. Važno je da dobro poznajemo sebe, svoje navike, snage na koje se oslanjamo i kapacitete koje imamo i da ciljevi koje postavljamo budu realni”, zaključuje naša sagovornica.
Pronaći meru između pametne organizacije vremena i slobode kojoj svaki čovek teži može biti izazovno, ali je ključno za balansiran i zdrav život.